Divljač

Štampa

Vučija gozba na drzavni račun

. Posted in Predatori

Ko je dužan da nadoknadi štetu koju pričinjava divljač?


Tako određuje novi Zakon o lovstvu, koji nije precizno odredio i uslove pod kojima će se nadoknaditi šteta onima kojima je pričinjena. Vuk do pre dve godine nije bio na spisku zakonom zaštićenih vrsta, pa su lovci i stočari mogli da ga odstrele ako se približi toru u nameri da se „posluži“ domaćim životinjama (ovcama, kozama, svinjama, govedima).

Vuk nije u nadležnosti Lovačkog saveza Srbije, kad je u pitanju nadoknada štete koju pričini stočarima – kaže pravnik u Lovačkom savezu Srbije Vladislav Mladenović. - Pričinjenu štetu ovog predatora, naravno ako se dokaže da je oštećena strana preduzela određene mere da zaštiti svoju stoku, plaća država, tačnije nadležno Ministarstvo poljoprivrede. Štete koje pričini vuk srećom i nisu toliko brojne i sve ih je manje.
- Koje još životinje ugrožavaju ratare, stočare i njihovu imovinu?

- Divlje svinje često su na „tapetu“ ratara. One prave pustoš po kukuruzištima, pšenici i ostalim žitaricama. Štetu koju one pričine plaća lokalno lovačko udruženje. U zaječarskom kraju divlje svinje često prave štetu. Lovačka udruženja izađu na teren, procene kolika je pričinjena šteta i to seljacima vrate u naturi. Tačnije, daju im žita koliko su svinje pojele. Ređe se ta šteta nadoknađuje u novčanom iznosu.

- Divljač gine pretrčavajući puteve, ali i pravi štetu vozačima na automobilima?

- Veliki problem su štete koju divljač nanese vozilima na putevima, kad ih pretrčava. Takvih šteta najviše je u Vojvodini, jer je tamo putna mreža najrazvijenija, a i vozači zbog takvih uslova brže voze. Međutim, i tu se šteta ne plaća tek tako. Policija uviđajem utvrđuje je li vozač prekoračio brzinu i da li se pridržavao svih propisa. Tek kad se utvrdi da nije kriv, može da naplati štetu od osiguravajućeg društva ili lovačkog udruženja. Pretežno su u pitanju štete od stradanja srneće divljači. Posle Vojvodine, najviše štete u sudarima sa automobilima dešava se na putevima Zaječar – Negotin i Negotin – Kladovo. I tamo su putevi solidni, pa se brže vozi, a ima i divljači.

- Šta preduzimaju lovačka udruženja da spreče takve ekscese?

- Neophodno je da lovačka udruženja u skladu sa Zakonom o bezbednosti saobraćaja upute zahtev za postavljanje saobraćajnog znaka “divljač na putu”, uz dodatak eventualnih dokumenata o stradanju životinja na mestu (putu) za koji traže postavljanje znaka.

- Kakva je situacija sa štetom pričinjenom divljači?

- Štetu je dužan da nadoknadi onaj ko je upravljao motornim vozilom, ukoliko se utvrdi da je kriv za gaženje divljači, odnosno da nije vozio po propisu.

- Zec, takođe, pričinjava štetu?

- On to čini na zasadima, ali štete od ove divljači manje su od one koju čine predatori i krupna divljač. 

Krivolov

Ne pravi štetu samo divljač lovcima, nego se dešava i obrnuto. Tako postoji trovanje divljih životinja prekomernom upotrebom pesticida, ali najdrastičniji je krivolov. 
- Krivolov je krivično delo, jer ga zakon tako tretira. Lovokradica je dužan da nadoknadi i materijalnu štetu za ubijenu divljač.

Zaštita

Korisnik lovišta dužan je da sprovede mere za sprečavanje šteta od divljači na sledeći način:
- održavanjem brojnog stanja divljači u lovištu u granicama kapaciteta lovišta;
- podizanjem polja ili „remiza“ za divljač”;
- pružanjem pomoći pri nabavci sredstava za odbijanje divljači (repelenata) i davanjem uputstava za njihovo korišćenje;
- održavanjem zdravstvenog stanja divljači i preduzimanjem higijensko-tehničkih mera i povećanjem broja čuvara u ugroženim zonama lovišta.

Plašila

Vlasnici i korisnici zemljišta, zasada, useva i voda u neposrednoj blizini lovišta dužni su da:
- nabavljaju sredstva koja odbijaju divljač i koriste ih prema uputstvu proizvođača;
- redovno kontrolišu stanje na imovini i u slučaju da primete štetu najkasnije za 24 sata obaveste korisnika lovišta;
- čuvaju i organizuju čuvanje ugrožene imovine korišćenjem vezanih pasa, raznih plašila, svetlosnih i zvučnih uređaja, kao i odgovarajućim ogradama (plastičnim trakama, plastičnim i papirnim džakovima;
- ograđuju najugroženije useve i zasade.

Izvor: Revija ZOV

Comments:

Dodaj komentar

Pre slanja komentara molimo Vas da pročitate sledeća pravila:

Komentari objavljeni na portalu Lovcisrbije.com ne odražavaju stav vlasnika i uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi urednistva sajta, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Svaki prekršaj pravila komentarisanja može rezultirati upozorenjem ili zabranom korišćenja. Administratori i uredništvo sajta jedini su ovlašćeni za interpretaciju pravila.

- Korisnički nalozi vlasništvo su davaoca usluge i svaka zloupotreba istih je kažnjiva

- Korisniku se pristup komentarisanju može onemogućiti i bez prethodnog upozorenja.

- Administratori zadržavaju pravo cenzurisanja postova što će biti naznačeno u tim postovima.

Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima uredništva sajta, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst .

Strogo je zabranjeno i lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni.

Administratori portala Lovcisrbije.com zadržavaju pravo da ne odobre komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.


Sigurnosni kod
Osveži