Vučija gozba na drzavni račun
Ko je dužan da nadoknadi štetu koju pričinjava divljač?

Tako određuje novi Zakon o lovstvu, koji nije precizno odredio i uslove pod kojima će se nadoknaditi šteta onima kojima je pričinjena. Vuk do pre dve godine nije bio na spisku zakonom zaštićenih vrsta, pa su lovci i stočari mogli da ga odstrele ako se približi toru u nameri da se „posluži“ domaćim životinjama (ovcama, kozama, svinjama, govedima).
Vuk nije u nadležnosti Lovačkog saveza Srbije, kad je u pitanju nadoknada štete koju pričini stočarima – kaže pravnik u Lovačkom savezu Srbije Vladislav Mladenović. - Pričinjenu štetu ovog predatora, naravno ako se dokaže da je oštećena strana preduzela određene mere da zaštiti svoju stoku, plaća država, tačnije nadležno Ministarstvo poljoprivrede. Štete koje pričini vuk srećom i nisu toliko brojne i sve ih je manje.
- Koje još životinje ugrožavaju ratare, stočare i njihovu imovinu?
- Divlje svinje često su na „tapetu“ ratara. One prave pustoš po kukuruzištima, pšenici i ostalim žitaricama. Štetu koju one pričine plaća lokalno lovačko udruženje. U zaječarskom kraju divlje svinje često prave štetu. Lovačka udruženja izađu na teren, procene kolika je pričinjena šteta i to seljacima vrate u naturi. Tačnije, daju im žita koliko su svinje pojele. Ređe se ta šteta nadoknađuje u novčanom iznosu.
- Divljač gine pretrčavajući puteve, ali i pravi štetu vozačima na automobilima?
- Veliki problem su štete koju divljač nanese vozilima na putevima, kad ih pretrčava. Takvih šteta najviše je u Vojvodini, jer je tamo putna mreža najrazvijenija, a i vozači zbog takvih uslova brže voze. Međutim, i tu se šteta ne plaća tek tako. Policija uviđajem utvrđuje je li vozač prekoračio brzinu i da li se pridržavao svih propisa. Tek kad se utvrdi da nije kriv, može da naplati štetu od osiguravajućeg društva ili lovačkog udruženja. Pretežno su u pitanju štete od stradanja srneće divljači. Posle Vojvodine, najviše štete u sudarima sa automobilima dešava se na putevima Zaječar – Negotin i Negotin – Kladovo. I tamo su putevi solidni, pa se brže vozi, a ima i divljači.
- Šta preduzimaju lovačka udruženja da spreče takve ekscese?
- Neophodno je da lovačka udruženja u skladu sa Zakonom o bezbednosti saobraćaja upute zahtev za postavljanje saobraćajnog znaka “divljač na putu”, uz dodatak eventualnih dokumenata o stradanju životinja na mestu (putu) za koji traže postavljanje znaka.
- Kakva je situacija sa štetom pričinjenom divljači?
- Štetu je dužan da nadoknadi onaj ko je upravljao motornim vozilom, ukoliko se utvrdi da je kriv za gaženje divljači, odnosno da nije vozio po propisu.
- Zec, takođe, pričinjava štetu?
- On to čini na zasadima, ali štete od ove divljači manje su od one koju čine predatori i krupna divljač.
Krivolov
Ne pravi štetu samo divljač lovcima, nego se dešava i obrnuto. Tako postoji trovanje divljih životinja prekomernom upotrebom pesticida, ali najdrastičniji je krivolov.
- Krivolov je krivično delo, jer ga zakon tako tretira. Lovokradica je dužan da nadoknadi i materijalnu štetu za ubijenu divljač.
Zaštita
Korisnik lovišta dužan je da sprovede mere za sprečavanje šteta od divljači na sledeći način:
- održavanjem brojnog stanja divljači u lovištu u granicama kapaciteta lovišta;
- podizanjem polja ili „remiza“ za divljač”;
- pružanjem pomoći pri nabavci sredstava za odbijanje divljači (repelenata) i davanjem uputstava za njihovo korišćenje;
- održavanjem zdravstvenog stanja divljači i preduzimanjem higijensko-tehničkih mera i povećanjem broja čuvara u ugroženim zonama lovišta.
Plašila
Vlasnici i korisnici zemljišta, zasada, useva i voda u neposrednoj blizini lovišta dužni su da:
- nabavljaju sredstva koja odbijaju divljač i koriste ih prema uputstvu proizvođača;
- redovno kontrolišu stanje na imovini i u slučaju da primete štetu najkasnije za 24 sata obaveste korisnika lovišta;
- čuvaju i organizuju čuvanje ugrožene imovine korišćenjem vezanih pasa, raznih plašila, svetlosnih i zvučnih uređaja, kao i odgovarajućim ogradama (plastičnim trakama, plastičnim i papirnim džakovima;
- ograđuju najugroženije useve i zasade.
Izvor: Revija ZOV
Comments:


Komentari objavljeni na portalu Lovcisrbije.com ne odražavaju stav vlasnika i uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi urednistva sajta, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.
Svaki prekršaj pravila komentarisanja može rezultirati upozorenjem ili zabranom korišćenja. Administratori i uredništvo sajta jedini su ovlašćeni za interpretaciju pravila.
- Korisnički nalozi vlasništvo su davaoca usluge i svaka zloupotreba istih je kažnjiva
- Korisniku se pristup komentarisanju može onemogućiti i bez prethodnog upozorenja.
- Administratori zadržavaju pravo cenzurisanja postova što će biti naznačeno u tim postovima.
Strogo su zabranjeni: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne pretnje drugim korisnicima, autorima novinarskog teksta i/ili članovima uredništva sajta, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, politički ekstremnog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za tekst .
Strogo je zabranjeno i lažno predstavljanje, tj. ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni.
Administratori portala Lovcisrbije.com zadržavaju pravo da ne odobre komentare koji ne poštuju gore navedene uslove.