Lovačka udruženja

Štampa

Dopis Predsednika LSS udruženjima

. Posted in Lovacka udruzenja

Poštovani, lovačko udruzenje obavešteno je, Biltenom br. 2/ 12, od marta 2012 godine da, na osnovu odredbe člana 55. Stav 3. Statuta Lovačkog saveza Srbije, lovačka udruženja, članovi  Lovačkog saveza Srbije, vrše uplatu akontacije članarine u visini od 500,oo dinara po svakom lovcu, do donošenja odluke Skupštine o utvrdjivanju visine članarine za lovnu 2012. godinu.

Štampa

Lovstvo u Negotinskoj krajini

. Posted in Lovacka udruzenja

Drugi pišu o lovu: LU ''Hajduk Veljko Petrović 1896'' Negotin

Lovište ’’Negotinska Krajina’’ izuzetno je bogato raznim vrstama divljači

Negotinska Krajina nalazi se u severnoistočnom delu naše zemlje, tačnije na tromeđi Srbije, Rumunije i Bugarske. Tokom proteklih vekova predstavljala je mesto brojnih otpora i buna, pre svega hrabrih Karađorđevih ustanika predvođenih Hajduk Veljkom Petrovićem, koji je poginuo braneći Negotin od daleko nadmoćnijeg neprijatelja. Negotin i Krajina su u drugoj polovini 19. i početkom 20. veka bili važan privredni, kulturni i istorijski centar ovog dela Srbije, a zahvaljujući bogatom fondu raznih vrsta divljači i jak lovni centar. Početkom 1896. godine u Negotinu je osnovano Lovačko društvo ''Hajduk Veljko'', kao četvrto po redu u Srbiji, odmah posle kragujevačkog, beogradskog i niškog, i kao takvo postalo je jedno od osnivača Lovačkog saveza Srbije, koji je takođe osnovan davne 1896. godine.

Štampa

Lovačko udruženje “Jastreb” Bela Palanka

. Posted in Lovacka udruzenja

Lovačko udruženje “Jastreb” Bela Palanka osnovano je 1898 godine i najstarije je udruženje u Jugoistočnoj Srbiji sa najzanimljivijiim terenima brdsko planinske srukture sa površinom od 51676 hektara gazdovanja u lovišta a sa najlepšim geografskim podnebljem Suve planine ,Stare planine, Svrljiških planina i Sićevake klisure –parka prirode u Belopalanačkoj kotlini.



Ovo udruženje trenutno broji (451) četristopedeset i jednog lovca. U sistemu samog funkcionisanja i radi lakšeg osposobljavanja mladih lovaca ovo udruženje organizuje polaganje, testiranje i usavršavanje mladih lovaca čime održava broj sa kolena na koleno. U cilju poboljšavanja funkcionalnosti a u cilju razvijanja Lovnog turizma 2006 godine lovačko udruženje izrgradjuje gater površine 2.92 hektara za krupnu divljač.

Štampa

To samo Doboj može

. Posted in Lovacka udruzenja

Lovačko udruženje "Fazan" Doboj peti put po redu organizovalo je tradicionalni lov na fazana koji je održan u subotu 10.12.2011. godine na lovnom reviru Krnjin 2 u Dragalovcima.

 


Prelijep ambijent, ljepota prave jeseni, dobra organizacija, visoke zvanice a prije svega velika posjeta su samo neki od segmenata koji su krasili subotnji lov. Lovačko udruženje "Fazan" iz Doboja je ponovo pokazalo da je odličan domaćin i organizator. Ideja ovog, sada tradicionalnog druženja, je potekla prije 5 godina, i od tada se iz godine u godinu ova manifestacija održava. Ove godine je to bilo zaista na visokom nivou, počevši prije svega od samih gostiju. Upravo ova ljepota lovačkog druženja će mnogima ostati u trajnoj uspomeni.

Štampa

Lovačko udruženje "Krilaš" Ćovdin

. Posted in Lovacka udruzenja

 

Na obroncima Homoljskih planina u plodnoj dolini reke Mlave prostire se loviste “Krilas” kojim gazduje Lovacko udruzenje “Krilas” sa sedistem u Covdinu.
Lovacko udruzenje “Krilas” je osnovano 1955 godine i radilo je samostalno do 1979 godine kada se integrise u Lovacko udruzenje “Trest” da bi se 1989 godine izdvojilo i opet staje na svoje noge.
Lovacko udruzenje “Krilas” broji 560 clanova koji su organizovani po sekcijama u svojim naseljima cije celokupne katastarske opstine pripadaju lovistu “Krilas”, i to su sledeca naselja: Covdin, Vezicevo, Busur, Burovac, Tabanovac, Veliko Laole, Malo Laole, Bistrica, Ždrelo i Šetonje.

 

Povrsina lovista je 20.130 hektara od cega je 20.000 hektara lovno-produktivno. Najveci deo cine oranice, oko 10.000 hektara, zatim sume oko 5.500 hektara, livade oko 3.500 hektara, a ostalih 1.000 hektara cine vocnjaci,vinogradi i baste. U lovistu nije vrsena komasacija pa su posedi usitnjeni i zastupljene su sve poljoprivredne kulture, a izmedju poseda su mnogobrojne medje i zivice tako da divljac ima dobre uslove za zivot i podizanje podmladka.